ADRIA FOOTOURING: Radionica- Inovativnost u poljoprivredi

Agenciji za ekonomski razvoj opštine Prijedor PREDA-PD u sklopu konzorcijuma koga sačinjavaju organizacije iz Italije, Crne Gore, Slovenije, Bosne i Hercegovine i  Albanije odobren  je projekat ADRIA FOOTOURING. Projekat se finansira u okviru IPA Adriatic prekograničnog programa saradnje na jadranskom području.

Ciljevi ADRIA FOOTOURING projekta: jačanje inovativnih kapaciteta tradicionalnih sektora kao što su turizam i hrana, unapređenjem okruženja za razvoj inovacija; poboljšanje kapaciteta i efikasnosti organizacija koje pružaju podršku poslovanju i uvođenju inovacija; povećanje inovacionih potencijala tradicionalnih privrednih sektora, kroz podršku sektorima kao što su informaciono-komunikacione tehnologije; doprinos da se podstakne proces integracije, nudeći IPA regionima mogućnost da se priključe mreži institucija koje su već dio teritorijalnih inovacionih sistema, kao i da razmjenjuju primjere dobre prakse na promociji inovacija.

Na radionici održanoj 26.06.2015 godine u Prijedoru prezentovane su mogućnosti servisa VIRTUELNOG INKUBATORA, inovativnost, sigurnost hrane i sljedljivost

Vesna Vojinović spoljni saradnik Agencije PREDA je u prvom delu predstavila potencijale grada Prijedora definisanih Integralnom strategijom, zatim je govorila o aspektima sigurnosti hrane, EU direktivama i o In Vitro proizvodnji  biljaka

Vesna je iznijela podatke da u okviru ukupne površine grada Prijedora od 83.406 ha, 57,99% je poljoprivredno zemljište do se 52,9% se smatra obradivim zemljištem. 89,86% poljoprivrednog zemljišta je većinom u privatnoj svojini a 10,14% je u državnoj svojini (od čega je oko 430 ha dodijeljeno u zakup ili koncesiju za obavljanje poljoprivredne proizvodnje).

Prema strukturi korištenja zemljišta, oranice i bašte zauzimaju najveći dio zemljišnih površina dok ostali dio čine voćnjaci i  vinogradi i prirodne livade. Ostatak poljoprivrednih površina čine pašnjaci.

Na osnovu podataka Republičke geodetske uprave, Područna jedinica Prijedor, na teritoriji grada Prijedora postoji 12.986 posjednika zemljišta, sa prosječnom veličinom posjeda od 3,75 hektara. Prema procjenama, poljoprivrednom proizvodnjom se bavi oko 12.000 domaćinstava, odnosno oko 50% ukupnog stanovništva grada. Od navedenog broja najveći dio proizvođača se bavi ratarskom, te stočarskom i voćarskom proizvodnjom.

Potkozarski kraj je poznat po voćarskoj proizvodnji, a podatak da ovo područje učestvuje sa više od 70% u ukupnoj proizvodnji jabuke u BiH za tržište, najbolje oslikava stanje i značaj ove oblasti poljoprivredne proizvodnje. Veliki problem za voćare predstavlja nedostatak vlastitih skladišnih kapaciteta (hladnjača). Izgradnjom hladnjače i sušara za voće na prijedorskom području, uveliko bi se doprinjelo proširenju voćarske proizvodnje. Pitanje navodnjavanja i zaštite od mraza i grada nije riješeno u najvećem broju voćnjaka zbog ograničenih novčanih sredstava vlasnika i nedovoljnih podsticaja.

Prema Integralnoj strategiji grada Prijedora razvoj poljoprivrede, proizvodno i tehnološko restrukturiranje, rast produktivnosti, kao i veća konkurentnost na tržištu bazirana na ekološkim, energetskim i ekonomskim kriterijumima, treba da omogući prehrambenu sigurnost stanovništva, u što većoj mjeri, konkurentnim domaćim poljoprivrednim proizvodima.  U cilju veće efikasnosti agrara neophodno je preduzimati aktivnosti na: razvoju poljoprivredne tržišne infrastrukture, poslovnom poveziva­­nju u poljoprivredi, osigura­­nju primjerenih životnih uslova u ruralnom području, održivoj upotrebi prirodnih resursa, očuva­­nju i zaštiti prirode i okoline i poveća­­nju efikasnosti stručnih službi, asocijacija proizvođača i otkupljivača.

Saša Karalić, koordinator Centra za istraživanje I inovativnost je prezentovao rezultate GAP analize sektora Prehrambene industrije koji je urađen u okviru CREDO Krajina projekta. Naglasio je sa su ovom analizom definisani problemi I to:

• pristup i nastup na tržištu;

• zaostajanje po pitanju tehnoloških i poslovnih procesa;

• zaštita životne sredine i energetska efikasnost;

• nedostatak institucionalne podrške razvoju

Takođe je iznijeo podatke iz ove analize koji govore da marketinške i promotivne aktivnosti u većini domaćih preduzeća prehrambene industrije su neadekvatne. Skoro sva anketirana preduzeća su navela da je marketing i promocija proizvoda njihova najslabija karika u procesu i da su u ovom segmentu znatno slabiji od svojih konkurenata. Takođe, primjetan je veliki nedostatak kvalifikovanih ljudi koji bi mogli da poprave tržišnu poziciju tj. marketing i prodaju naših preduzeća.

Zbog velikog truda i novca koji ulažu u tržišno pozicioniranje svojih proizvoda, konkurenti naše prehrambene industrije, na primjer, iz Srbije i Hrvatske, raspolažu velikim brojem poznatih i prepoznatljivih prehrambenih proizvoda i brendova. Ti proizvodi uživaju visok ugled kod domaćih i potrošača u regiji. Njihovi brendirani prehrambeni proizvodi na tržištu spadaju u više cjenovne kategorije naprosto zato što imaju određeni identitet i lako su prepoznatljivi na tržištu.  Jedini način da im proizvodi naših proizvođača, koji najčešće nisu brendirani, budu konkurentni, jeste znatno niža cijena.